ANAMNESIS of Never Let Me Go

Opći podaci: Kazuo Ishiguro, rođen 8. studenog 1954., britanski pisac porijeklom iz Japana (rođen u Nagasakiju), živi u Londonu sa suprugom Lornom i kćeri Naomi.

Razlog dolaska: Nakon odgledanog filma, odlučili smo zakazati termin s autorovom orginalnom idejom koju je uobličio u knjigu naslova "Nikad me ne ostavljaj". Glumački trio koji mami uzdahe čine Mulligan, Garfield i Knightley sa svrhom utjelovljevnja najneobičnijih likova koji su možda ikad dospjeli na police diljem svijeta- "donore" Kathy, Tommya i Ruth.

Obiteljska anamneza: Nepoznata. Ili možda nepostojeća? Bilo kako mu drago, Oni su savršeni. Točka.

Dječje bolesti: Učenici Hailshama - idilične ustanove smještene duboko u engleskom ruralnom području- su bili djeca briżno zaštićena od vanjskog svijeta, odgojena tako da vjeruju da su posebna i da je njihova osobna dobrobit izrazito vażna. No, u skrivenom kutku uma, a naročito onog dječjeg nerijetko se rađaju i drugačije ideje. Iako posebni, mogu li biti lišeni sirovih emocija poput zavisti, požude i taštine? A opet, mogu li te emocije uopće biti smatrane svarnim usporedno s onima drugih, običnih, ljudi?

Dosadašnje bolesti: Koliko god se stvari namotalo na klupko međuljudskih odnosa, zapetljalo pa ponovno splelo u novu strukturu u kutiji s vunom osjećaja i razmišljanja, na kraju ostaje ono što je bilo i na početku. Ljubav, prijateljstvo i podrška, trio koji vlada svjetovima kako u fikciji tako i u zbilji. Baš kao i junaci ovog literarnog dijamanta, i vi, prateći ih, (p)ostajete sentimentalni, uzbuđeni ili pak znatiželjni. No uglavnom sve to s jakim after tasteom smirenosti.

Sadašnje tegobe: Koliko god bili filozofski nastrojeni u različitim razdobljima svojeg dosadašnjeg života, ne možete progutati ovih 300njak stranica bez da se upitate što bi bilo kad bi jedna takva realnost bila- realna? Kad bi postojali donori, njegovatelji, skrbnici, Hailsham i kad bi njihova uloga u svijetu jednostavno bila neupitna. Isto tako, autor nam ostavlja jedan umni slatkiš za put. Pitanje duše i umjetnosti kao njenog odraza, pitanje dokaza iste i pitanje emocija zatočenih u srcima naizgled lišenih ičega osim fiziološkog EKG zapisa.

Funkcije i navike: “And so we stood together like that, at the top of that field for what seemed like ages, not saying anything, just holding each other, while the wind kept blowing and blowing at us, tugging our clothes, and for a moment, it seemed like we were holding onto each other because that was the only way to stop us from being swept away into the night.”

Lijekovi: Narančasta plus kap zelene. Dva puta dnevno, poslije obroka. Prije upotrebe sjesti, leći, slušati more ili barem vjetar. Pročitati u dahu i javiti dojmove.









Dress & bag: vintage
Shoes: Borovo
Fascinator: Jazzafine
Photo by: Foto Sarah

For the full text in English, click here!


5 comments:

  1. Divno! Pronašla sam skoro ovaj blog i oduševljena sam kakav vremeplov predstavlja!
    Zaista uživam u fotografijama, ali i lepim rečima.

    ReplyDelete
  2. Divna kombinacija, nisam mislila da narancasta i zelena daju ovakav sklad... A za knjigu sam negdje (na)cula, ali nisam citala... Ide na listu! Tnx

    ReplyDelete
  3. Dobra anamneza koleginice :D Citah Ishigura pre par godina, dobar je :) Divne su slike i narandzanstvenost kose.

    ReplyDelete